HROC

subota, 05.08.2006.

-Zdravo!-

Stigli ste na stranicu HRvatskog Opsesivno-kompulzivnog Centra, posvećenu pomoći bolesnicima i edukaciji javnosti o psihičkom poremećaju OKB. Na lijevoj strani nalaze se opcije navigacije koje možete kliknuti i tako lakše istraživati stranicu. Pročitajte novosti u vezi HROC-a i svega u vezi opsesivno-kompulzivnog poremećaja u Hrvatskoj i u svijetu. Informirajte se o različitim temama u našoj arhivi. Pridružite se našoj zajednici u njenim diskusijama na forumu i chatu ili ostavite svoj komentar webmasteru u "guestbooku". Kupujte u shopu literaturu ili filmove u vezi opsesivno-kompulzivnog poremećaja. Nadamo se da će ova stranica doprinjeti vašem oporavku i razumijevanju ove bolesti.



-NAJNOVIJE VIJESTI-


24.siječanj.2007
Mala, ali vrlo korisna knjižica u vezi OCD-a dostupna je na webu. Koristite je isključivo u edukacijske svrhe. Na engleskom je jeziku. Možete je skinuti ovdje.

20.prosinac.2006
19-godišnja Amerikanka Elisabeth McIngvale postala je službeni glasnogovornik oboljelih od opsesivno-kompulzivnog poremećaja u kampanji "What does OCD look like?" Prava mala miss OCD! Njen kratki informativni film možete skinuti ovdje.




19.studeni.2006
Iako nije bilo neko vrijeme updateova, radovati će vas činjenica da će se u par narednih dana o hroc-u informirati mnogo psihologa i psihijatara. Tako je moguće da ćemo dobiti možda i nekoliko intervijua te razgovora o opsesivno kompulzivnom poremećaju.

11.listopad.2006
Nova tema, "Strah od brojeva"
stavljena na stranicu.

29.rujan.2006
HROC bilježi 1000 posjeta. Hvala svakom od njih na posjeti!

14.rujan.2006
Nije bilo neko vrijeme updatea, ali stranica je poprilično posjećena. Dodan film "Šibicari" s Nicholasom Cageom u shop.

30.kolovoz.2006
Tony Shalhoub dobio je Emmy-a za seriju "Monk". U toj seriji Shalhoub glumi opsesivno-kompulzivnog detektiva. Serija je prihvaćena od publike, ali mnogi koji pate od ovog poremećaja smatraju je ismijavanjem njihove bolesti. Više o tome u diskusiji na forumu.

26.kolovoz.2006
Neki članovi počeli pisati osvrte na literaturu, više na HROC forumu.

19.kolovoz.2006
Maestralna biografija "Nikola Tesla-čovjek koji je promijenio dvadeseto stoljeće" dodana shop. Genijalni znanstvenik jedan je od najpoznatijih bolesnika OCD-a u povijesti, kojeg ta bolest nije mogla spriječiti da izmijeni čitavo društvo.

15.kolovoz.2006
Par dana nije bilo updateova ali se forum počeo razvijati. Da bi se još jače poboljšala organizacija, dogovoren je session od 21 do 22 na chatu. Dakle, ako želite s nekim razgovarati, ulogirajte se u to doba jer tada najčešće ima nekog za razgovor.

11.kolovoz.2006
Lupiga.com izvijestio , vrlo pozitivno, o HROC-u. Nadamo se da će se time privući još medijske pozornosti, a samim tim dovesti i do veće učinkovitosti stranice. Hvala redakciji na pomoći!

9.kolovoz.2006
Knjiga "Slobodne asocijacije" dodana u shop.

8.kolovoz.2006
Dobio zamjerku da je dizajn HROC-a predepresivan, te odbojan nekim ljudima. Malo ćemo ga promijeniti u budućnosti. U Shop dodana knjiga "Dječja i adolescentna psihijatrija" Naklade Ljevak.

6.kolovoz.2006
Bilježe se prvi posjeti, forum se razvija. Knjiga "Kako sam preživjela dok me vlastiti mozak pokušavao ubiti - Osobni vodič za prevenciju samoubojstva" autorice Susan Rose Blauner dodana u shop.

5.kolovoz.2006
Danas, 5.kolovoza.2006 službeno je otvoren HROC. Iako stranica ne radi još u punom zamahu, potpuno je aktivna i nadam se da će se tako i nastaviti. Forum, chat i guestbook rade i očekuju svoje članove. Editirao sam kod da bude sve što jednostavnije i user-friendly. Shop aktivan, nadam se da imaju dovoljno primjeraka knjiga u rezervi. Pišem dalje tekstove kako bih omogućio daljnju pomoć koja se pruža na stranici te pojačao promet. Nadam se uspijehu.





-ARHIVA TEMA-


-Strah od brojeva-

Brojevi, toliko svakodnevni i uobičajeni u današnjem životu, mogu bolesnicima zadati teške probleme. Naime, OCD-ovci su osobe koje često pate od posebne numerofobije, drugim riječima postaju anksiozni kada sretnu taj-i-taj broj.

Numerofobija ovog tipa je jedan od «poznatih OCD-a» . Toliko se razvila da je utjecala na kulturu samu. Primjerice, strah od broja trinaest kao znaka nesreće ili broja sedam kao sreće. Dok ostali ljudi osjete tek malu neudobnost pri pojavi ovih brojeva, OCD-ovci trpe goleme probleme koji često puta remete svakodnevne aktivnosti. Nerijetko se strah ne ograniči samo na jedan broj, nego i na brojeve koji daju njegov zbroj ili razliku.

U navedenim primjerima namjerno izostavljamo brojeve kako ne bi «zarazili» OCD-ovce koji čitaju, tj. da se ne bi plašili istih u budućnosti. Broj je zamijenjen riječju «Zink».

A.B. kasnio je na posao svaki dan jer je putem prolazio pored jednog izloga. U tom izlogu su naravno bili proizvodi koje je radnja prodavala, te njihove cijene. Jedan artikl imao je cijenu koja je koštala «zink». Svaki put kada bi A.M. prošao pored izloga i primijetio «zink», morao je izvršiti kompulzivnu radnju radi koje je kasnio na posao.

T.Č. nije upisao novu godinu na fakultetu iako je imao uvjete za upis. Razlog je bio što mu je prosjek ocjena davao «zink» te je odlučio ponovo upisati istu godinu kako bi dao još par ispita koji bi promijenili konačni prosjek.

V.R. nije mogao zaspati ako ne bi «zink» puta nabrojao imena svojih prijatelja. U slučaju kada ne bi napravio tu radnju, smatrao bi se odgovornim za sve loše što bi im se desilo idućeg dana.

U.C. je imao, uz ovaj oblik numerofobije, i opsesiju simetrijom ( potrebu da stvari s lijeve i s desne strane budu identične ). U svojem ormaru je morao imati «zink» stvari na jednoj strani, i jednako toliko na drugoj strani ormara.

E.E. se bojao družiti s jednim poznanikom jer zbroj slova u poznanikovom imenu daje «zink» te ga je stalno zaobilazio i dovodio u ružne situacije.

Ovaj strah od posebnih brojeva teško se može «preko noći» isključiti, ali primjenom kognitivno bihevioralne terapije mogu se postići zadovoljavajući rezultati. Osoba se mora ohrabrivati da razmišlja o pozitivnim stranama nekog «zinka». Primjerice u strahu od broja trinaest, osoba mora razmišljati da je isti zbroj deset i tri ( a koji se smatraju sretnim brojevima ) ili da je neki natjecatelj u utrci nosio taj broj i pobijedio. Nakon nekog vremena, anksioznost bi se trebala smanjiti te bi se kvaliteta života mogla itekako podići.

Više o tome, na forumu

petak, 04.08.2006.

-Rašireniji oblici poremećaja-

Pure O ( Pure Obsessive ) - «Samoopsesivac» u žargonu, poremećaj nema kompulzivnu prirodu, ali izrazito jake opsesije dovode do jednako teške situacije. Bolesnik s Pure O sindromom u stanju je satima razmišljati o nekoj temi, koja je najčešće ili apsurdna ili nerješiva. Primjerice, bolesnik veći dio dana provodi za stolom pokušavajući se sjetiti imena svoje učiteljice u osnovnoj školi ili pokušavajući dokazati da je svemir beskonačan.

ROCD ( Religious OCD ) - Opsesija religijskim temama te kontinuiranog straha od vlastite grešnosti i Božjeg bijesa. Pacijent stalno ide na religijske obrede, ponavlja molitve, živi izolirano, ima svoje posebne religijske rituale i običaje ( posti kada nitko drugi ne posti, nosi samo jednu boju koju smatra čistom ). Konstantno živi u strahu od Boga, bez obzira na sve rituale koje zadovoljava.

AIDS OCD ( poznat i kao HIV OCD ) - Jedan od najčešćih oblika OCD-a, koji uvjetuje najčešći oblik kompulzivne radnje ( pranje ruku ) . Bolesnik pati od kroničnog straha zaraze, najčešće AIDS-om, ali i nekih drugih bolesti. Uvjeren da je svaka otvorena rana na njegovom tijelu ustvari put kojim ulaze virusi, bolesnik se ne brije niti depilira, a tijekom svakodnevnih ozljeda u paničnom je strahu od zaraze. Ne ljube se niti rukuju od straha da će se zaraziti od druge osobe. Konstantno pranje ruku često puta dovodi do nadraživanja kože na prstima, te dolazi do bolnih rana radi te kompulzivne radnje.

RtOCD ( Relationship OCD )- Bolesnik ima opsesiju da vara svojeg partnera. Radi toga mu svakodnevno prijavljuje kako je «sreo jednu divnu osobu koja mu je draga ali s kojom nema ništa». U težim slučajevima, bolesnik drži da je varanje partnera «realno», pa kaže da ga je prevario s osobom na poslu koja je došla popraviti računalo ( iako s to osobom nije obavio ništa više nego kolokvijalni razgovor uz smiješak.) Ovaj OCD radi velike probleme u osobnom životu bolesnika.


LOCD ( Legal OCD ) – Osoba je prepravljena strahom da čini kriminalna djela . Boji se prelaziti ulicu gdje nije zebra, a na semaforima ne ide ako ne krene istog trena kada se upali zeleno. Stalno provjerava legitimitet svojih radnji, primjerice zna se par puta vratiti u dućan s nekim predmetom kojeg je netom kupio -iz straha da ga prodavač nije zaračunao i tako bolesnika pretvorio u nenamjernog lopova. Neki su se bolesnici prijavljivali na policijsku stanicu jer su bacili papirić od gume za žvakanje na ulicu umjesto u smeće.

HOCD- ( Harm OCD )- Bolesnik ima opsesiju da će napakostiti svojoj rodbini i prijateljima. Svaki put kad drži nož ( primjerice kada reže meso u kuhinji ), u mozgu mu se pojavljuje slika kako njime ranjava nekog od svojih najmilijih osoba. Ove misli u njemu izazivaju osjećaj krivnje.


POCD- ( Paedophilia OCD ) – U biti podvrsta HOCD-a, bolesnik je uvjeren da ima pedofilske sklonosti. Ova vrsta razvila se posljednjih godina radi čestog spominjanja pedofilije u medijima. Pacijent stalno ima strah da seksualno gravitira prema maloljetnicima i djeci. Naravno, bolesnik nije dijagnosticiran pedofil već ima opsesiju da je možda pedofil ( radi koje se osjeća loše ) . Pedofil na plaži prepunoj polugole djece u stvari uživa, dok bolesnik od POCD-a osjeća grižnju savjesti i anksioznost bojeći se da ga djeca privlače. Svako golišavo dijete u njemu izaziva strah te sumnju da je on možda seksualno zainteresiran za njega. Neki ljudi su se prijavili policiji radi tih sklonosti, da bi stručnjaci ustanovili da se radi o POCD-u. I HOCD i POCD su ustvari «opsesije mrskosti» koje mogu imati i druge, iako rijetke oblike. Primjerice opsesija nacizmom- gdje osoba koja istinski prezire bilo koji oblik takvog ponašanja ima iracionalan strah da šalje znakove afirmacije nacizma, ili opsesija rasizmom- gdje osoba kojoj je bilo koji oblik rasizma i netolerancije mrzak ima uvjerenje da se ponaša rasistički.

ReOCD ( Responsibility OCD )- osoba je uvjerena da je na neki način odgovorna za dešavanja u svijetu s kojima nema nikakve realne veze. Primjerice, bolesnik je uvjeren da je radi nekog nepoznatog razloga odgovoran za ekološku katastrofu na drugoj strani planete. Razvija anksioznost, koja je prouzročena grižnjom savjesti.

- Kognitivno-Bihevioralna terapija (CBT)

Ova terapija podosta je razvijena u posljednje vrijeme jer pokazuje izrazito dobre rezultate. U razvijenijim zemljama postoje posebni centri u kojoj se isključivo ona provodi na pacijentima 24 sata dnevno i već nakon tjedan dana stanje se počinje osjetno popravljati. Terapija je poznata po svojoj engleskoj kratici CBT (Cognitive-Behavioral Theraphy ) i sastoji se od kontinuiranog izlaganja bolesnika objektu svojeg straha. Primjerice, osobe koje se panično boje zaraze ohrabruju se da iznose smeće a da nakon toga ne peru ruke. Ova pomalo «nasilna» metoda u potpunosti je bezopasna ako se provodi pod stručnim vodstvom, ali kako izrazito stresno djeluje na bolesnika mora se biti vrlo pažljiv te se savjetuje paralelno korištenje medikamentne terapije. U praksi, ova terapija ponovo «uči» mozak kako se nositi s opsesivnim mislima ali tako da ne odgovara na njih kompulzivnim radnjama.

Ovakva šok-terapija izaziva nova pomicanja «logičkog kola» u mozgu bolesnika. Naime, kako empirički (iskustveno) doživljavaju razlog svojeg straha, automatski tim iskustvom «mapiraju» novi protokol u mozgu koji zaobilazi kompulzivnu radnju. U slučaju da se bolesnik opsesivno boji osoba druge boje kože, staviti će ga se u sobu s nekolicinom takvih osoba. Nakon početne anksioznosti ( koja će biti ekstremno visoka ), bolesnikov mozak počet će razvijati alternativnu interpretaciju realnosti- koja u većini slučajeva dolazi do prepoznavanja straha kao simptoma bolesti a ne nekog pravog odnosa u realnosti. CBT jednako tako pomaže pri «smislenijim» opsesijama, primjerice strahu od visine. Osobe koje pate na taj način ohrabruju se da skaču sa visoke stolice. Nakon nekoliko puta, mozak shvaća da je situacija opasnosti pada sa stolice realna, ali da anksioznost koju osjeća nije nastala realnom mogućnosti pada već poremećajem. Optimalno, pacijenta će biti strah skočiti sa stolice, ali njegova anksioznost neće biti viša nego u zdravom čovjeku.

CBT u Hrvatskoj se provodi tek kod akutnijih pacijenata. Ipak, gotovo svaki pacijent svjestan svoje bolesti može na neki način primijeniti neki oblik terapije. Primjerice, osoba koja se opsesivno boji insekata može s prijateljima ići na izlet u park, ili osoba koja se boji gomile ljudi može ići u veće kafiće. Važno je, ipak, da anksioznost ne dovede do panike kako bi se terapija mogla stabilno primjenjivati. Zato ako želite primijeniti CBT u svom životu, obavezno se konzultirajte s liječnicima te s rodbinom i prijateljima koji vam mogu pomoći.

-Zoloft ( sertralin )-

SASTAV
Jedna tableta sadržava 50/100 mg sertralin klorida.

Pomoćne tvari
kalcij-hidrogenlosfat
mikrokristalinična celuloza
hidroksipropil celuloza
natrij-škrob-glikolat
magnezij-stearat
bijeli opadry (hidroksipropil metil celuloza, titan-dioksid, polietilenglikol, polisorbat)
bistri opadry (hidroksipropil metil celuloza, polielilenglikol)

OPREMA
28 tableta od 50 mg (dva blistera po 1 4 tableta u kutiji)
28 tableta od 1 00 mg (dva blistera po 1 4 tableta u kutiji)

FARMAKOTERAPIJSKA SKUPINA l DJELOVANJE
Antidepresiv
Sertralin je jak i specifičan inhibitor ponovnog neuronskog preuzimanja serotonina (5-HT). U kontroliranim ispitivanjima u zdravih dragovoljaca sertralin nije uzrokovao sedaciju niti je remetio psihomotorne funkcije. Sukladno njegovu selektivnom inhibiranju preuzimanja 5-HT, sertralin ne pojačava katekolaminergičnu aktivnost. Sertralin nema afiniteta za muskarinske (kolinergične), serotonergične, dopaminergične, adrenergične, histaminergične. GABA iii benzodiazepinske receptore.
Za razliku od tricikličnih antidepresiva, tijekom liječenja sertralinom nije zapažen porast tjelesne težine; u nekih bolesnika mozž pri uzimanju sertratina nastupiti smanjenje tjelesne težine.
Nije zapažena sklonost zlouporabi lijeka u primjeni sertratina.
Farmakokinetika sertralina proporcionalna je dozi, i to u rasponu od 50 do 200 mg. Vršne koncentracije sertratina u plazmi (C~~) nastupaju oko 4,5 do 8,4 sata nakon doziranja. Prosječan konačni poluživot uklanjanja sertralina iz ptazme iznosi otpritike 26 sati. Otprilikc 98% cirkutirajucega lijeka veze se za proteine plazme.
Sertralin navjećim dijetom podliježe jetrenom metabolizmu u prvom prolasku.

-Medikamentna terapija-

VAŽNO UPOZORENJE:
Ove informacije nisu nadomjestak za liječničko djelovanje te služe samo za edukaciju. Niti u kojem slučaju ne pokušavajte sami sebi određivati terapiju niti dozu , te jednako tako ne uzimajte lijekove bez nadzora liječnika.

Terapija medikamentima do prije desetak godina bila je jedina moguća solucija za oboljele od OCD-a. Tada su i medikamenti bili mnogo slabiji i nerazvijeni. Danas postoji nekoliko lijekova koji se koriste kao terapija za OCD, nekad i paralelno jedan s drugim. Ti lijekovi nisu specijalno napravljeni za OCD, ali bezrezervno djeluju na njega. Najpoznatiji lijekovi su Zoloft i Prozac. Koriste se još i Moditen i Rispolept, a malo manje Seroquel, Zyprexa, Xanax, Cipralex te Normabel. Moguće je da jedan lijek neće funkcionirati, dok će drugi napraviti fascinantan napredak. Treba uzeti u obzir da ti lijekovi nemaju trenutno djelovanje, što znači da ne postoji «andol» za OCD koji bi mogao smanjiti simptome za kratko trajanje. Lijekovima treba barem dva tjedna za početak djelovanja, a poboljšanje se najčešće zamjećuje mjesec do dva nakon prvog uzimanja. Za više informacija o ovim lijekovima, kliknite na njihove linkove.

-Liječenje poremećaja OCD-

Prije samo nekih desetak godina, bilo je poprilično teško bolesnicima s OCD-om. Ali znanost se razvila i uspjela napraviti velike korake u liječenju ove teške bolesti. Svi bolesnici željno iščekuju i traže rješenja za svoju bolest, ali na veliku žalost, potpuno izlječenje nije moguće. Usprkos činjenici da ima osoba koje su u potpunosti uspjele pobjeći OCD-u, najčešće se radi o individualnim uspjesima koji teško mogu biti prikaz stvarnog stanja. S druge strane, ima razloga za sreću jer stvarno stanje nije niti izdaleka tako crno. Statistike kažu da uspješno liječenje može smanjiti snagu OCD-a u prosjeku za 70%. Gotovo svim bolesnicima ovakvo poboljšanje zapravo znači kvalitetan život koji više nije pod radikalnim utjecajem OCD-a. Ljudi koji su prije bili u depresiji, prenapučeni kompulzivnim radnjama i u stalnom strahu od svojih opsesija nakon uspješnog liječenja imaju obitelj, karijeru, umjetničko izražavanje, prisebnost u teškim situacijama i mogućnost uživanja u životu.

Postoje dvije metode liječenja, ali rezultati su najbolji kada se one obje istodobno primjene na pacijenta. Jedna je tipično medikamentno liječenje a druga je liječenje specifičnim oblikom psihoterapije koja se zove kognitivno-bihevionalna terapija. Za detaljne informacije o njima i gdje se mogu provesti, kliknite na njihove linkove.

-Defenzivna uloga kompulzivnih radnji-

Dugo se vjerovalo da su kompulzivne radnje dio OCD-a, ali tek su novija istraživanja pokazala da su one u biti nuspojave poremećaja. Naime, kako smo već objasnili u «bombardiranju uma», opsesije napadaju bolesnikov «um» i konstantno ga prenapućuju opsesivnim mislima. Mnoge od tih misli u biti su apsurdne, i «um» nije u stanju adekvatno reagirati na njih. Jedino što on može je na danu apsurdnost ponuditi adekvatnu drugu apsurdnost. Tako nastaju kompulzivne radnje.

I zdrave osobe mogu imati kompulzivnu radnju, najčešće u trenucima povećanog stresa ili nalaženja u situaciji s ograničenom kontrolom. Primjerice, neki vozači prije puta dva puta udare lagano rukom u volan. U njihovom mozgu pojavio se strah od nesreće na putu, koji je realan ali nemoguće je kontrolirati situaciju više nego voziti poštujući prometna pravila. Šanse za nesrećom jednake su svaki put kada bi vozač sjeo za volan, i svi su svjesni te činjenice. Kako nema nikakvog većeg utjecaja da pojača svoju kontrolu nad situacijom i smanji svoju anksioznost, vozač udari lagano volan dva puta. Njegovo "logičko kolo" u mozgu postavlja ovakvu logiku: «nikad dosad, kad bih udario dva put u volan, nisam doživio prometne probleme, što znači da neću niti sad ako udarim dva puta». Bez obzira na apsurdnost, anksioznost vozača pada i on stiže sretan na cilj. Kada stigne na cilj, paradoksalno, ne vjeruje da je sretan stigao zato što je dva put kucnuo volan, niti ako bi mu se desila kakva nesreća- ne bi vjerovao da se desila jer je možda zaboravio kucnuti u volan.

Djeca u nižim razredima osnovne škole imaju svoje «sretne olovke» kojima pišu ispite. Odrasli pak, vjeruju da će im hodanje ispod ljestvi donijeti nesreću. Rijetko kad pričaju o tome i, iako svjesni apsurdnosti, ne odustaju od izvedbi svojih «rituala». Tako su znanstvenici doznali da su kompulzivne radnje ustvari obrambeni sustav «uma» kojim pokušava smanjiti anksioznost. Dapače, istraživanja su pokazala da i životinje razvijaju jednako ponašanje u stresu- neki miševi u skučenom bi kavezu trljali prednju nogu o rešetku. Kako drugi miševi u istom kavezu nisu imali jednako ponašanje, interpretiralo se da je miš koji je trljao nogu na taj način smanjivao frustraciju i stres radi skučenosti prostora u kojem se nalazio.

Nažalost, kod OCD bolesnika ova defenzivna mjera postaje jednim od najtežih dijelova bolesti. Naime, kako OCD bolesnici imaju natprosječan broj irealnih strahova ( radi opsesija ), kompulzivne radnje brane razum praktički od svakog od njih. Tako broj kompulzivnih radnji može doseći nekoliko desetaka, te njihovo zadovoljavanje može uzeti mnogo vremena bolesniku. Tako OCD ovu defanzivnu taktiku uma iskorištava kako bi bolesniku još jače napakostio i još jače narušio kvalitetu njegovog života. Vozač koji boluje od OCD-a može patiti od višeslojne opsesije smrću za volanom, pa primjerice ima posebnu «defanzivnu» kompulzivnu radnju kako ne bi zgazio pješaka, posebnu «defanzivnu» kompulzivnu radnju da mu ne nestane benzina, posebnu radnju da ga ne udari kamion, posebnu radnju da ga ne udari drugi automobil, posebnu radnju da ga ne uhvati policija itd. Neke od tih radnji mogu biti kompleksne, primjerice «Ako dvadeset puta upalim pa ugasim radio, naći ću mjesto na parkiralištu, a nakon toga- ako pet puta upalim pa ugasim brisače, neće biti gužve u prometu». Tako kompulzivne radnje jako narušavaju kvalitetu života te vozačevu sposobnost da vozi. Za detaljnije informacije o kvalitete života OCD bolesnika, pročitajte Jedan dan u životu OCD bolesnika.

-Tipičan dan OCD-ovog bolesnika-

Ujutro ustaje točno u 9:00 ( kompulzivna radnja) , vjerujući da ustajanje minutu prije ili minutu kasnije može dovesti do njegove smrti tog dana (opsesija smrću) . Garderobu bira 25 minuta, držeći da će kombinacija boja odrediti njegov uspjeh( kompulzivna radnja). Oblači jednu čarapu, pa na nju cipelu, a tek onda oblači drugu čarapu( kompulzivna radnja). Odlazi u kupaonicu. Ne sjeda na školjku iz straha da će ga bakterije iz toaleta zaraziti (opsesija zarazom). Dok se brije, boji se da se ne zareže jer ima strah od AIDS-a koji bi mogao ući u otvorenu ranu (opsesija zarazom) . Pije kavu iz iste šalice, jer sve bi druge mogle prouzročiti smrt susjedova djeteta ( kompulzivna radnja). Čita novine, ali preskače naslove koji počinju slovom «N» jer drži da bi onda tog dana dobio novog (N)eprijatelja ( kompulzivna radnja) . Kada završi s čitanjem novina, sprema ih u ormar koji je prepun starih novina, jer bolesnik je uvjeren da bi se sutra moglo nešto desiti radi čega bi mu trebali ti papiri (opsesija skupljanja) . Odlazi na posao, ali zaobilazi jednu ulicu( kompulzivna radnja) jer je prije dva mjeseca u istoj stradao pješak , pa povećava mogućnost da strada i on (opsesija smrću) . Na pola puta do posla, vraća se kući iz straha da je ostavio vodu u kupaonici koja bi se mogla razliti po podu, omekšati beton i srušiti zgradu ( opsesija odgovornosti) . Vraća se na posao, voda je bila zatvorena. Na posao kasni, šef se ljuti, ali nema većih sankcija- zasad. Bolesnik par puta ide na toalet da opere ruke jer drži da papiri s kojima rade sadrže opasne bakterije (opsesija zarazom) . Traži od kolege da odnese neke dokumente na fotokopiranje iz straha da stroj za umnažanje širi štetna zračenja (opsesija zračenjem) . Naravno, kolegi kaže da ima previše posla pa da ne stigne sam. Kada mu se kolega vrati, bolesnika muči savjest što ga je poslao jer drži da će umrijeti od zračenja umjesto njega (opsesija odgovornosti). Vraća se kući. Sprema se za izlazak s djevojkom, birajući garderobu 45 minuta, vjerujući da divna košulja koju je dobio na dar nije ispeglana, iako je bila na kemijskom čišćenju (opsesija svojim likom ). Oblači potpuno apsurdnu i lošu kombinaciju, vjerujući da će ona nekako djelovati na djevojku u pozitivnom smislu( kompulzivna radnja). Tijekom izlaska, nekoliko puta udari u tanjur vilicom za vrijeme večere, držeći da ako ne napravi taj udarac, na djevojku će pasti klavir u koncertnoj dvorani za pedeset godina ( kompulzivna radnja, opsesija smrću). Odlaze u kino, gdje on prije nego je poljubi za vrijeme romantične scene u filmu, deset puta izrecitira «Gaudeamus igitur» sebi u bradu ( kompulzivna radnja). Odlazi kući, gdje prije spavanja obavezno sobu očisti, opere, obriše i ispolira ( kompulzivna radnja). Svojoj ptici u kavezu izbroji točno 200 zrnaca hrane, jer bilo koja duga brojka bi mogla uništiti krletku( kompulzivna radnja, opsesija odgovornosti) . Odlazi spavati, prije toga stavivši lavore s vodom pored kreveta iz straha da će doći do požara koji će ga ubiti na spavanju (opsesija smrću).

Bolesnik je svjestan paradoksalnosti svojih rituala i postupaka, ali se previše boji narušiti njihov svakodnevni sustav. Nitko od njegovih kolega i prijatelja ne zna za njegove postupke i ponašanje, iako već traju dvije godine svakodnevno.

Dvije sfere OCD-a (opsesivna i kompulzivna)

Kako i samo ime kaže, OCD ima dvije sfere, onu opsesivnu i onu kompulzivnu. Opsesije su neželjene misli, koje radi posebne kemijske neravnoteže u mozgu stalno dolaze pred bolesnikov «um», tj. njegovu svijest. U slučaju poremećaja kojime se bavimo, te su misli gotovo uvijek ružne i loše, te negativno utječu na raspoloženje i kvalitetu života bolesnika. Gotovo svi ljudi imaju neku vrstu opsesija, iako ne moraju nužno biti ružne prirode. Primjerice, u slučaju zaljubljenosti, osoba ima opsesivne misli o drugoj osobi, misli na tu osobu se praktički nenamjerno bacaju «pred um» zaljubljenog i on zamišlja kako razgovara i kako se druži s izvorom svoje zaljubljenosti. Seksualnost je jednako tako česta opsesija, koja ne mora nužno biti poremećaj, primjerice u proljeće ljudi češće razmišljaju o seksu nego tijekom drugih godišnjih doba. Upravo ta proljetna razigranost je u biti vrsta opsesivnosti, iako, kako je već rečeno, ima potpuno drugi status od neke seksualne ovisnosti ili poremećaja. Nažalost, bolesnici OCD-a nemaju takve misli, njih proganjaju teške opsesije smrću, patnje, perverzije i nakaradnosti. Te misli, nakon dužeg «bombardiranja» uma, postaju vrlo apsurdne i u suprotnosti spram zdravog razuma- primjerice, bolesnik je uvjeren da boluje od zarazne bolesti koju je dobio nagazivši na kamen pored jednog smetlišta.

Paralelno s opsesijama, pojavljuju se kompulzivne radnje. «Kompulzivne» znači «prisilne». Naime, da bi se zaštitio od opsesija, bolesnik počinje s tzv. «ritualima» svojevrsnim običajima koji služe da bi se spriječila dešavanja koja prikazuju opsesije. Primjerice, osoba koja drži da je zaražena radi kamena na smetlištu ne želi se rukovati s ljudima jer misli da bi ih zarazila ili da bi oni mogli još jače zaraziti nju. Radnje jednako tako mogu biti apsurdne i nevezane za opsesiju, primjerice pljeskanje rukama kako bi se povećala sigurnost leta u zrakoplovu ( ako je opsesija smrću u zrakoplovnom letu) .
Prisilne radnje mogu se interpretirati i jednom drugom, tzv. «defenzivnom» ulogom koja bi u normalnim slučajevima trebala pomoći bolesniku. Nažalost poremećaj obrne njihovu ulogu (pročitati «Defenziva uloga kompulzivnih radnji» ) .

-Što je OCD?-

U Hrvatskoj poznat kao «Opsesivno-kompulzivna bolest» (OKB) ili «Opsesivno-Kompulzivni poremećaj» ( OKP ). Najčešće se u svijetu koristi kratica OCD za «Obsessive- Compulsive Disorder». U bilo kojem slučaju, radi se o vrlo teškoj i neizlječivoj bolesti koja proganja mnoge. Neka istraživanja pokazala su da gotovo svaki sedmi čovjek pati od OCD-a, druga pak da svaki čovjek pati od nekog manjeg oblika. U bilo kojem slučaju, prava je istina nepoznata i ne zna se točan broj i točna statistička priroda oboljele populacije. OCD je psihička bolest koja bolesnikov mozak «bombardira» prisiljenim mislima, mislima koje se same nameću te koje su mahom neugodne i izazivaju strah i gnušanje. Paralelno s time, razvijaju se kompulzivne radnje- specifični rituali koje bolesnik izvršava u paradoksalnom vjerovanju da će odagnati strah i probleme koji mu se nameću opsesijama.

-Tko održava HROC?-

Nije važno tko je. Od svojeg djetinjstva bio je pod utjecajem OCD-a, ali u pubertetu je bolest eruptirala i mnoge je noći proveo u strahu i bojazni dok su mu zanoktice na prstima gorjele u bolovima od kompulzivnog pranja. Ipak, nakon mnogo borbe i mučenja uspio se suprotstaviti svojoj bolesti i na kraju postigao uspjeh u borbi protiv nje. Danas i dalje, nažalost, boluje od te neizlječive bolesti, ali uspio se otrgnuti od njene kontrole i živi puno kvalitetniji i zdraviji život. Svjestan da mnogi bolesnici nemaju adekvatnu pomoć ili se boje zatražiti je, postavio je ovu stranicu kako bi ohrabrio njihovu afirmaciju i borbu protiv opasne bolesti, organizirao pomoć te educirao širu javnost o problemu OCD-a.

-Što je HROC?-

Opsesivno-kompulzivni poremećaj je nažalost poprilično raširena bolest koju je teško pratiti u društvu jer mnogi koji od njega pate niti ne znaju da su bolesni. Često nerazumijevanje ove bolesti dovodi do daljnje patnje ovih ljudi, kako od njihovih prijatelja i obitelji, tako i od njih samih. Kako u Hrvatskoj nema organizirane pomoći van državnih institucija, ova stranica pokušava educirati javnost o ovoj bolesti te pomoći oboljelima da dijele svoja iskustva i ublaže svoju psihičku patnju. Slično britanskoj stranici «Stuck in the doorway», i ova će informirati javnost o novostima te organizirati razne oblike pomoći. HROC je kratica za HRvatski Opsesivno-kompulzivni Centar.

	kolovoz, 2006
P	U	S	Č	P	S	N
	1	2	3	4	5	6
7	8	9	10	11	12	13
14	15	16	17	18	19	20
21	22	23	24	25	26	27
28	29	30	31

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv